Imate prehladu koja nikako da prođe, ma šta od lekova, septoleta i praškova koristili?
Uz to, osećate konstantan umor, pritisak i bol u glavi, a nos vam je stalno zapušen?
Veoma je verovatno da se ipak radi o sinusitisu, a ne o produženoj prehladi, naročito ako simptomi traju duže od deset dana.
Iako najčešće nije opasno stanje, ono značajno utiče na kvalitet svakodnevnog funkcionisanja, produktivnost i mentalni umor.
Ovaj tekst je napisan sa idejom da vas uputi kako da prepoznate simptome sinusitisa, razumete zašto nastaje i kako se leči, kako biste, kada vam se ubuduće desi, mogli na vreme i adekvatno da reagujete.
Šta je sinusitis?

Sinusitis je zapaljenje ili otok sluzokože sinusa – šupljina koje se prirodno nalaze u kostima lobanje i lica, a povezane su s nosnim šupljinama.
Njihova osnovna funkcija jeste da vlaže i filtriraju vazduh koji udišemo, ali i da pomažu u rezonanci glasa i olakšaju strukturu lobanje smanjujući njenu težinu.
Zdravi sinusi su ispunjeni vazduhom. Kada dođe do upale, prostor se puni tečnošću, što stvara idealne uslove za razvoj mikroorganizama, i to najčešće virusa, a ponekad i bakterija ili gljivica.
Upravo taj proces izaziva simptome koje većina ljudi povezuje s običnom kijavicom, iako se radi o sasvim drugačijem kliničkom entitetu.
U kontekstu svakodnevnog života, sinusitis kod odraslih je čest uzrok izostanaka s posla, smanjene koncentracije i produženog oporavka posle virusnih infekcija.
Vrste sinusitisa: akutni, subakutni, hronični, rekurentni
Postoje četiri jasno definisana oblika sinusitisa i svaki od njih se razlikuje po trajanju, uzrocima i terapijskom pristupu.
Akutni sinusitis

Ovaj tip sinusitisa traje do 4 nedelje. Njegov uzrok najčešće su virusne infekcije, a u manjem broju slučajeva, može ga izazvati i bakterijska infekcija. Akutni sinusitis leči se uglavnom simptomatski.
Akutni oblik je najčešći i često prolazi sam od sebe, ali zahteva pažljivo praćenje.
Subakutni sinusitis
Lečenje ajčešće podrazumeva kombinaciju lokalnih kortikosteroida, ispiranja sinusa i, po potrebi, antibiotika.
Kontrola i praćenje su ključni, jer ovaj oblik lako prelazi u hronični sinusitis. Subakutni sinusitis se često previdi, jer simptomi nisu dramatični, ali ga ne treba potceniti , jer se u pozadini već može razvijati uporan zapaljenski proces.
Hronični sinusitis
View this post on Instagram
Lečenje hroničnog sinusitisa je dugotrajan proces. Uključuje terapiju lokalnim kortikosteroidima, ispiranje sinusa, izbegavanje alergena, kontrolu hroničnih stanja.
Kod upornog hroničnog sinusitisa razmatra se hirurška intervencija, kao što je funkcionalna endoskopska operacija sinusa (FESS).
Hronični sinusitis je stanje koje značajno narušava kvalitet života i često zahteva multidisciplinarni pristup i saradnju više specijalista – ORL, alergologa i imunologa.
Rekurentni (ponavljajući) akutni sinusitis
Ispoljava se kao epizoda akutnog sinusitisa koja se javlja više od 4 puta godišnje, sa periodima bez simptoma između napada.
Uzročnici su sklonost infekcijama, slabiji imunitet, alergije, anatomski problemi.
Lečenje, osim standardne terapije tokom napada, podrazumeva i identifikacijui osnovnog uzroka ponavljanja i strategiju prevencije sinusitisa – jačanje imuniteta, rešavanje anatomskih problema, tretiranje alergija.
Najčešći simptomi sinusitisa kod odraslih

Sinusitis se ne manifestuje uvek na isti način, ali određeni simptomi se javljaju kod gotovo svih pacijenata..
Zapušen nos i curenje
Zapušenost nosa je jedan od prvih znakova koji upućuje na to da nešto nije u redu sa sinusima.
Kod sinusitisa, zapušenost traje duže, ne reaguje na uobičajene dekongestive i često je praćena gustim sekretom.
Bol u sinusnim regijama
Bol se javlja u zavisnosti od toga koji su sinusi pogođeni. Frontalni sinusi izazivaju bol iznad obrva, maksilarni u jagodicama i zubima gornje vilice.
Etmoidni sinusi izazivaju pritisak između očiju, a sfenoidni duboku bol u potiljku ili temenu. Bol se pojačava pri saginjanju, kašljanju i izlaganju hladnom vazduhu.
Glavobolja i pritisak u licu
Glavobolja kod sinusitisa je specifična jer dolazi kao osećaj pritiska.
Sinusi ispunjeni tečnošću stvaraju napetost na okolna tkiva.
Pacijenti ovu bol opisuju kao tupu, stalnu i lokalizovanu. Ovaj simptom često popušta kada se isprazne sinusi, posle ispiranje nosa ili promenompoložaja glave.
Kašalj, umor i temperatura
Kašalj, naročito noćni, nastaje kada sekret curi niz zadnji zid grla i iritira disajne puteve.
Hronični kašalj bez drugih znakova prehlade često je posledica zapaljenja sinusa, dok je umor posledica hronične upale i poremećenog disanja tokom noći.
Temperatura se javlja najčešće kod akutnog i bakterijskog sinusitisa i najčešće ne prelazi 38.5°C, ali je znak da organizam reaguje na infekciju.
Ver esta publicación en Instagram
Uzroci i faktori rizika
- Virusne infekcije gornjih disajnih puteva najčešći su uzročnici sinusitisa.
- Alergije koje izazivaju otok sluzokože i pojačanu sekreciju dodatno otežavaju drenažu sinusa.
- Anatomskih poremećaji, poput devijacije nosnog septuma ili prisustva nosnih polipa, stvaraju mehaničku prepreku normalnom oticanju sekreta, što pogoduje razvoju hroničnih oblika bolesti.
- Duvanski dim direktno oštećuje sluzokožu i smanjuje njenu sposobnost da se brani od infekcija. Isto važi i za boravak u zagađenim sredinama.
- Boravkom u prostorijama sa suvim vazduhom, poput klimatizovanih kancelarija ili izlaganje grejnim telima bez ovlaživača, sluzokoža postaje iritirana i sklona zapaljenjima. Ovi faktori često prolaze nezapaženo, ali imaju veliki uticaj na učestalost i trajanje sinusitisa.
Dijagnoza sinusitisa

Precizna dijagnoza je temelj adekvatnog lečenja. Iako se često postavlja na osnovu simptoma, u nekim slučajevima su potrebna dodatna ispitivanja.
Simptomi koji traju duže od 10 dana, pogoršanje posle privremenog poboljšanja, jak bol u licu, gubitak čula mirisa, visoka temperatura, otok oko očiju…
Sve su to znaci da treba potražiti lekarsku pomoć, naročito ako imate hronične bolesti disajnih puteva, alergije ili ste skloni čestim infekcijama.
Dijagnostičke metode
Lekar ne postavlja dijagnozu sinusitisa na osnovu pretpostavke ili opisanih simptoma. Potrebno je precizno kliničko ispitivanje, a u određenim slučajevima i dodatna dijagnostika. Evo kako to izgleda, korak po korak:
- Klinički pregled i anamneza: Prvi korak je razgovor sa pacijentom i pregled nosne šupljine. Lekar uzima detaljnu anamnezu: koliko dugo simptomi traju, kako su se razvijali, da li su se javljali ranije i koje su dosadašnje terapije bile primenjivane. Već na osnovu toga može se postaviti sumnja na sinusitis i napraviti razlika između akutnog, subakutnog i hroničnog oblika.
- Prednja rinoskopija: Uz pomoć specijalnog spekula i svetlosnog izvora, lekar pregleda unutrašnjost nosa. Traži znake otoka sluzokože, prisustvo sekreta, eventualne polipe ili devijacije septuma. Ova metoda je osnovna, brza i neinvazivna, ali ima ograničen domet, jer se vidi samo prednji deo nosne šupljine.
- Endoskopski pregled nosa (fiberskopija): Radi se uz pomoć tanke fleksibilne kamere kojom se ulazi dublje u nosnu šupljinu. Omogućava uvid u sve strukture, uključujući otvore sinusa, stanje sluzokože i prisustvo sekreta u zadnjim regijama nosa. Pruža više informacija nego običan pregled, a koristi se naročito kod sumnje na hronični sinusitis ili anatomske anomalije. Postupak traje svega nekoliko minuta, bezbolan je i izvodi se ambulantno.
- CT sinusa (kompjuterizovana tomografija): CT je zlatni standard za prikaz anatomije sinusa. Jasno prikazuje koji su sinusi zapušeni, da li ima zadebljanja sluzokože, sekreta, prisustva polipa ili deformiteta kostiju. Ne koristi se rutinski kod svakog pacijenta sa akutnim simptomima, već kada postoji sumnja na komplikacije, hronične forme bolesti, ili se planira hirurško lečenje. Daje preciznu i trodimenzionalnu sliku stanja sinusa.
- Mikrobiološki bris iz nosa ili sinusa: U slučajevima kada postoji sumnja na bakterijsku infekciju koja ne reaguje na terapiju, lekar može uzeti bris nosa ili punktirati sinus kako bi se identifikovao tačan uzročnik. Na osnovu rezultata brisa, može se prilagoditi terapija, posebno ako se radi o rezistentnim bakterijama.
- Alergološko testiranje: Ako se sumnja da su ponavljani ili hronični oblici sinusitisa povezani sa alergijama, pacijent se upućuje na testiranje na inhalatorne alergene (grinje, polen, buđ, dlaka kućnih ljubimaca). Rezultati ovih testova mogu značajno promeniti pristup lečenju i uključiti antialergijsku terapiju.
- Nazalna funkcionalna ispitivanja: U nekim slučajevima, ORL specijalista koristi dodatne testove za merenje protoka vazduha kroz nos, stepena zapušenosti i pokretljivosti nosne pregrade. Ovi podaci su korisni kada se razmatra hirurška intervencija kod hroničnog sinusitisa.
Lečenje sinusitisa
Lečenje zavisi od uzroka, trajanja i jačine simptoma. Pristup je najčešće fazni – kreće se od simptomatske terapije, a po potrebi prelazi na antibiotike, kortikosteroide ili hirurške opcije.
Prirodni načini lečenja i ispiranje sinusa

Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom ili sterilnim rastvorima morske soli pomaže u uklanjanju sekreta i patogena.
Udisanje pare, korišćenje biljnih preparata poput eukaliptusa i mentola kao i održavanje optimalne vlažnosti vazduha u prostoriji, korisni su dodaci osnovnoj terapiji.
Jedino je važno koristiti sertifikovane proizvode i ne improvizovati sa neproverenim „alternativnim“ pristupima.
Konvencionalna terapija
Antibiotici za sinusitis se primenjuju isključivo kada se utvrdi bakterijska etiologija, uglavnom kod težih simptoma koji traju duže od 10 dana bez poboljšanja.
Najčešće se koriste amoksicilin-klavulanat ili cefalosporini. Lokalni kortikosteroidi u spreju smanjuju otok sluzokože i olakšavaju drenažu.
Analgetici, antihistaminici i dekongestivi mogu biti deo podrške, ali se ne koriste dugoročno.
Operacija i hirurške opcije kod hroničnog sinusitisa
Kada nema odgovora na konzervativnu terapiju, ili postoje jasne anatomske prepreke normalnoj ventilaciji sinusa, primenjuje se funkcionalna endoskopska operacija sinusa (FESS).
Cilj je da se trajno obezbedi drenaža i pristup sinusima.
Prevencija sinusitisa
Prevencija sinusitisa je moguća i ima veliku vrednost za dugoročno zdravlje disajnih puteva.
Pre svega, pravilna higijena nosa, redovno lečenje alergija i kontrola osnovnih bolesti smanjuju učestalost infekcija.
Pranje ruku, izbegavanje samoinicijativnog uzimanja antibiotika i pravovremeno reagovanje na simptome takođe su ključni za kontrolu ovog stanja.
Što se imuniteta tiče, on nije jedini faktor, ali jeste važan.
Ishrana bogata antioksidansima – voćem povrće, omega-3 masnim kiselinama, ali i dovoljan unos tečnosti, san, fizička aktivnost i kontrola stresa direktno utiču na sposobnost organizma da se izbori sa infekcijama.
Uvek je preporuka preventivno koristiti probiotike, naročito tokom terapije antibioticima.
Ne ignorišite simptome sinusitisa
Iako simptomi ove bolesti jesu slični simptomima gripa ili prehlade, oni se ne smeju ignorisati, a posebno ne treba očekivati da će „proći sami od sebe“.
U retkim, ali ozbiljnim slučajevima, zapaljenje iz sinusa može se proširiti na okolne strukture – oči, mozak, kosti lica.
Moguće komplikacije uključuju orbitalni celulitis, meningitis, osteomijelitis. Najugroženije grupe su osobe sa oslabljenim imunitetom, osobe sa dijabetesom ili stariji pacijenti.
Prema tome, ne rešavajte ovo sami i napamet. Sada imate osnovna znanja o sinusitisu, ali ništa ne može da zameni stručnu procenu i adekvatnu terapiju.